BROJKE ZA 2025.

INFOGRAFIKA / Rusi po broju tenkova daleko ispred Europe, Srbija daleko ispred Hrvatske

author
N1 Hrvatska
05. lip. 2025. 08:35
Ruski tenkovi
Staff Sgt. Kenneth Upsall / US ARMY / AFP

Dok Europska unija intenzivira napore za smanjenje vojne ovisnosti o Sjedinjenim Američkim Državama i sve više ulaže u domaću obrambenu industriju, podaci o tenkovskoj snazi europskih država otkrivaju ozbiljan strateški izazov.

Prema analizi Global Firepowera za ovu godinu, broj tenkova koje posjeduju zemlje Europe pokazuje tko su stvarne vojne sile, ali i koliko su mnoge druge, osobito unutar Europske unije, još uvijek defenzivno ograničene.

Europska unija daleko iza Rusije

Prema dostupnim podacima, Rusija ima nevjerojatnih 5750 tenkova, čime je daleko ispred svih europskih zemalja. No, ako se Rusija izuzme iz izračuna, ostatak Europe ukupno raspolaže s 9118 tenkova.

Kada se pogledaju samo članice Europske unije, njihov ukupni broj tenkova iznosi 3558, što je manje od 62 posto od onoga što sama Rusija posjeduje. Drugim riječima, cijela Europska unija ima manje od dvije trećine tenkova u odnosu na Rusiju, iako zajedno imaju znatno veće gospodarstvo i populaciju.

Tenkovi
Marko Picek / Pixsell

Na vrhu europske ljestvice (bez Rusije) nalazi se Turska s 2238 tenkova, dok drugo mjesto zauzima Grčka s čak 1344 tenkova, što je izniman broj za zemlju s ograničenim obrambenim proračunom. Slijedi Ukrajina s njih 1114.

Poljska se nalazi na četvrtom mjestu sa 614 tenkova, čime predvodi EU u apsolutnim brojkama. Zanimljivo, iako su Francuska (215) i Njemačka (296) među vodećim ekonomijama svijeta, njihova kopnena vojna snaga u obliku tenkova ostaje relativno skromna. No, Litva, Latvija, Estonija, Irska, Belgija i Luksemburg nemaju niti jedan tenk.

Srbija predvodnik u regiji

Središnja i jugoistočna Europa imaju znatno manji broj tenkova. Srbija, izvan EU-a, ima 262, Slovenija 54, a Hrvatska i BiH po 45. Crna Gora i Kosovo ih nemaju.

Ovi podaci dolaze u trenutku kada EU sve više razmatra stratešku vojnu samodostatnost, pogotovo nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću i sve glasnijih zahtjeva SAD-a da Europa preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Iako su mnoge članice EU povećale obrambene proračune, nedostatak standardizacije i fragmentirano tržište vojne opreme usporavaju kolektivnu moć.

Broj tenkova u Europi, osobito unutar EU-a, jasno pokazuje da je pred kontinentom dug put ako želi dosegnuti stvarnu vojnu autonomiju. Dok Rusija ostaje daleko ispred, a Turska i Ukrajina se militariziraju ubrzano, EU mora razmišljati strateški, brzo djelovati i, možda najvažnije, surađivati unutar vlastitih granica.

Potvrđuje to činjenica da je Turska tek osma na svijetu, a Poljska kao predvodnik EU-a tek 24. Na prvom mjestu je Kina s njih 6800, iza je Rusija, slijedi SAD s 4640, a top 5 zatvaraju Sjeverna Koreja s njih 4344 i Indija s njih 4201.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama
OSZAR »